Finansijski aspekti socijalnog poduzetništva i DOP

Društveno odgovorno poslovanje (DOP) jedan je od suvremenih poslovnih trendova, pri čemu se model na kojem se zasniva poslovanje konvencionalnog (profitnog) preduzeća u značajnoj mjeri razlikuje od poslovnog modela socijalnog (neprofitnog) preduzeća. Ukoliko se ova dva poslovna modela partnerski povežu, sinergijskom suradnjom se mogu postići bolji finansijski rezultati svih tržišnih aktera, uz istovremeno kvalitetnije zadovoljavanje socijalnih potreba u društvu.

Socijalno poduzetništvo i dalje je relativno ‘rijetko’ u BiH, u odnosu na konvencionalno (profitno) poduzetništvo, a stope rasprostranjenosti se razlikuju unutar i između pojedinih entiteta, kantona, gradova i  opština.

Brojne su prednosti socijalnog poduzetništva, a najznačajnije su:
– Kreiranje novih radnih mjesta (za marginalizirane skupine stanovnika) i smanjenje stope nezaposlenosti u društvu.
– Socijalna preduzeća ‘motiviraju’ i druge tržišne aktere da primjenjuju DOP aktivnosti u svom poslovanju, ako žele ostati konkurentni na tržištu. 
– Odnosi sa kupcima se izgrađuju ‘na višem nivou’, što direktno utiče i na stepen vjernosti kupaca zasnovano na ‘višoj’ društvenoj svrsi i društvenoj odgovornosti.
– Unapređuje se cjelokupna ekonomska i društvena klima.
– Kreiraju se inovacije i razvijaju novi finansijski i poslovni modeli.

Iako se iz navedenih prednosti socijalnog poduzetništa direktno ne mogu uočiti finansijske prednosti (aspekti) poslovanja, dugoročno posmatrano ulaganje u socijalno poduzetništvo generira i brojne finansijske efekte koji se najčešće ogledaju u rastu proizvodnje i prodaje odnosno konkretnim pokazateljima o povećanju stope zaposlenosti i BDP-a po glavi stanovnika.

Socijalno poduzetništvo se ne može posmatrati isključivo kao filantropska aktivnost, jer se radi o puno više finansijskih aspekata u odnosu na npr. namjenske ili jednokratne aktivnosti ulaganja u DOP. Pri tome je potrebno voditi računa da ukoliko se uloženi kapital i ostali resursi u socijalno poduzetništvo finansijski ne oplode, izostati će i željeni finansijski rezultati i socijalne koristi. Dakle, socijalna preduzeća u finansijskom smislu funkcioniraju na istim principima kao i konvencionalna preduzeća. Za finansijsko ulaganje u socijalno poduzetništvo veoma je važna podrška šire društvene zajednice: od lokalne samouprave, preko nevladinog sektora i građanstva, do konvencionalnih (profitnih) preduzeća. Samo na taj način ulaganjem u socijalno poduzetništvo može se kreirati i dodatna vrijednost na tržištu odnosno šira društvena korist.

Šta je Savjet dana? 

1. Finansijsko ulaganje u socijalno poduzetništvo, direktno kroz podršku putem grantova ili indirektno kroz kupovinu proizvoda/usluga, ne može i ne treba biti ‘tuđa’ odgovornost, nego to treba biti odgovornost svih tržišnih aktera.

2. Aktivnosti socijalnih preduzeća, uz socijalnu dimenziju upravljanja, trebaju se zasnivati i na primjeni konvencionalnih alata finansijskog upravljanja (KPI, planovi prodaje itd.).

3. Socijalna preduzeća trebaju se međusobno povezivati kako bi se unaprijedio nivo svijesti o značaju DOP-a, ali i kako bi u partnerskoj suradnji ostvarili veće prihode neophodne za njihovu samoodrživost.

4. Konvencionalna preduzeća, koja primjenju DOP u vlastitom poslovanju, u budžetu trebaju predvidjeti i dio finansijskih sredstava za nabavku proizvoda i usluga od socijalnih preduzeća.

5. Socijalno poduzetništo mora biti potaknuto inovacijama i kreativnošću, ako se želi postići učinkovit i dugotrajan doprinos održivom razvoju.